06 srpanj, 2009

OpenCoffee club Istra, dojmovi

Nikola i Aleksandar su već zapisali svoje dojmove s prvog OpenCoffe Istra:
Tko je sve bio? Dakle:
Većina sudionika se međusobno nisu poznavali, dakle jedan od ciljeva OpenCoffeea (upoznavanje) je definitivno ispunjen. Moj je dojam da je OC Istra bio uspjeh (ali ja sam inicijator, pa možda nisam dovoljno imparcijalan :).

Dogovor je da se ponovi za cca mjesec dana. Svima koji su zainteresirani - pravac grupa i prijavite se!

04 srpanj, 2009

OpenCoffee club Istra, zadnji poziv

Od upita, grupe, dogovora, prve najavetwittera, twittera, još nekoliko najava - mislim (tj. nadam se) da su sve pripreme prošle kako treba.

Prvi "OpenCoffee club Istra" sastanak se ima dogoditi večeras u 19h u Cvajneru (na starom trgu u Puli).

PS. Ako bude neplaniranih promjena (štojaznam, npr. gužva u Cvajneru pa se preselili u kafić preko puta ili nešto slično) - javit ću na @puzz.

03 srpanj, 2009

Mizantropija na internetu

Nicholas Carr prenosi zaključak jednog znanstvenog istraživanja:
Forget altruism. Misanthropy and egotism are the fuel of online social production. That's the conclusion suggested by a new study of the character traits of the contributors to Wikipedia.
Ali, pazite ovu riječ: "mizantropija". Mizantropija je pokretač... I, upravo to je, po njemu, zaključak tog istraživanja koje kaže:
.... Wikipedia members locate their real me on the Internet ... Variance analysis revealed significant differences between Wikipedia members and non-Wikipedia members in agreeableness, openness, and conscientiousness, which were lower for the Wikipedia members. ....
Mene zanima sljedeće: Gdje u ovom članku piše da je mizantropija pokretač stvaranja sadržaja na internetu?

Najbliže što ja mogu naslutiti je da povežem nekako "[lower] agreeableness, openness" s pojmom "mizantropija". Ali, nije li to malo pretjeran zaključak? Naime, ljudi koji pišu o nečemu su obično i bolje informirani o temi. Slijedi da ti ljudi puno bolje primijećuju pogreške ili suptilne razlike u argumentaciji. I, skloniji su o tome diskutirati. Vanjskom promatraču izgleda kao da se ne mogu nikako složiti o nekoj (ostatku svijeta nezanimljivoj) temi. To vrijedi na  Wikipediji, kao što vjerojatno vrijedi i za ljude u leksikografskom zavodu, na fakultetima, institutima ili bilo kojem stručnom udruženju.

Ako je tako, onda je svatko tko je stručan u nekom polju - mizantrop.

02 srpanj, 2009

Ballard o romanu

[The novel is] “the greatest enemy of truth and honesty that was ever invented. It’s a vast, sentimentalizing structure that reassures the reader and at every point offers the comfort of secure moral frameworks and recognizable characters."
 J.G. Ballard

OK, jedino ne mogu nikako oprostiti što sam od Ballarda pročitao samo par kratkih pripovijetki. Idem danas popodne do knjižnice po neki njegov roman - odnosno, mjesečnu dozu najvećeg neprijatelja istine i poštenja koji je ikad izmišljen.

Link.

01 srpanj, 2009

Amazon S3 vs Google AppEngine

Oni koji znaju o čemu se radi o ovim stvarima u naslovu će se možda začuditi. Jer, je ne radi se o istim proizvodima.
  • Amazon S3 je servis za hosting datoteka. Osim samog držanja na serveru - korisnik ništa drugo ne može s njim raditi). 
  • Google AppEngine je punokrvni hosting aplikacija, ali samo pisanih u Pythonu i Javi, s određenim ograničenjima (npr. baza podataka nije prava relacijska)
Amazon ima druge servise koji mogu zamijeniti ono što nudi Google, ali kod Google-e je to malo elegantnije riješeno - utoliko što programer nema previše posla sa clusterima serverima "u oblacima". On se ponaša kao da se njegova aplikacija vrti na jednom serveru.

Međutim, za one koji od Amazonovih servisa koriste samo S3 - AppEngine može biti sasvim pristojna alternativa. Spremanje datoteka u bazu (kao blobovi binarnih podataka) je trivijalan posao. Na primjer, klasa koja je ujedno i model tablice može izgledati ovako:
class Image ( db.Model ):
   file_name = db.StringProperty()
   title = db.StringProperty()
   content = db.BlobProperty(default=None)
Prikaz slike:
class ImagePage( webapp.RequestHandler ):
    def get( self ):
        q = Image.all()
        q.filter( "file_name =", self.request.get( "i" ) )
        images = q.fetch( 1 )
        if( len( images ) > 0 ):
            image = images[ 0 ]
            self.response.headers['Content-Type'] = 'image/jpeg'
            self.response.out.write( image.content )
        else:
            self.response.headers['Content-Type'] = 'text/plain'
            self.response.out.write( "Image not found" )
...pod pretpostavkom da se uopće radi o slici. Ako ne znamo tip datoteke - treba predvidjeti i Content-Type polje u bazi. Nije baš najelegantnije (npr. trebalo bi dodati kod 404 umjesto samo tekstualne poruke), ali radi za JPG slike.

Cijene su otprilike slične:
  • Amazon naplaćuje količinu podataka, broj requestova, promet "u" i "iz"
  • Google naplaćuje količinu podataka, promet "u" i "iz" (cijene su slične Amazonovim). 
  • Google ne naplaćuje requestove, ali naplaćuje "CPU vrijeme" (dakle vrijeme potrebno za izvršavanje aplikacije). 
  • Google ima neku početnu besplatnu početnu količinu (1 gigabajt podataka, 6.5 sati CPU-a, ...), dok Amazon naplaćuje sve. 
  • Na AppEngineu se mogu vrtiti i aplikacije, a ne samo hostati podaci.
  • Veličina binary polja na AE-u je ograničena na 10 megabajta.
E sad... Jesu li te razlike bitne ili ne - ovisi od slučaja do slučaja. 

Sve ovo pišem jer ja već par dana razmišljam o tome da za panoye zamijenim S3 s AppEngine-om. Čisto za hosting podataka s jednim dodatkom kojeg bi htio maknuti s mog linux servera - kreiranje više različitih verzija iste slike. Čini mi se da je AE kao hosting dokumenata - sasvim pristojna alternativa za mnoge web sajtove.

Nešto što tek moram istražiti je - koliko 1 sat CPU-u može podnijeti requestova s nekom elementarnom programskom logikom (na primjer, klasa iz drugog primjera). I, nisam jedini koji postavlja isto pitanje. Tek onda je moguće precizno odrediti razliku u cijeni hostinga binary datoteka između S3 i AE. To planiram napraviti prvom prilikom: izvrtiti par testnih primjera (s mjerenjem vremena izvršavanja) i prebaciti u produkcijsko okruženje i vidjeti kako se CPU "troši".

29 lipanj, 2009

Sjeveroistočni pozdrav

Jedna zanimljivost:
.... Pormpuraaw, a small Aboriginal community .... in northern Australia. .... the locals, the Kuuk Thaayorre, .... Instead of words like "right," "left," "forward," and "back," which, as commonly used in English, define space relative to an observer, the Kuuk Thaayorre, like many other Aboriginal groups, use cardinal-direction terms — north, south, east, and west — to define space. This is done at all scales, which means you have to say things like "There's an ant on your southeast leg" or "Move the cup to the north northwest a little bit." One obvious consequence of speaking such a language is that you have to stay oriented at all times, or else you cannot speak properly. The normal greeting in Kuuk Thaayorre is "Where are you going?" and the answer should be something like " Southsoutheast, in the middle distance." If you don't know which way you're facing, you can't even get past "Hello."
Link: How does our language shape the way we think.

28 lipanj, 2009

O susjedovim trešnjama, životu i univerzumu

Ne znam, možda je to sindrom susjedovih trešanja (koje izgledaju uvijek slađe od domaćih), ali meni se nekako čini da je srpska blogosfera puno zanimljivija od naše.

Postoji li, na primjer, kod nas itko tko piše o znanosti kvalitetno i redovito kao Milan Milošević na blogu O životu, univerzumu i svemu ostalom?

27 lipanj, 2009

Vlade i open source

Kina:
Liu Bo is a former Microsoft executive who is now chief executive of Red Flag, a Chinese government-backed company set up to create software based on Linux. Liu said, “no one can guarantee that Windows does not have back doors.” [link]
Uvjeren sam kako se veliki kineski vatrozid (firewall) vrti na linux serverima. Taj veliki vatrozid služi služi za filtriranje internet prometa, tako da zle informacije ne bi dospjele u ruke kineskih građana.

Ako su Kinezi zaista uvjereno u Linux i open source - zašto ne bi otvorili kod "Velikog vatrozida"? Uvjeren sam da bi Venezuela, Kuba, Rusija (i mnoge druge poludemokratske i nedomokratske vlade) veselo prihvatile mogućnost korištenja kineskog sustava za filtriranje informacija na internetu...

Rusija:
The position of the Russian government .... it is no good for Russian citizens to study and work using commercial Western software ... The thing is that authorities of one of the Russian regions now offer Linux for download from their own website. [link]
Kuba:
Cuba launched its own variant of the Linux computer operating system this week in the latest front of the communist island's battle against what it views as U.S. hegemony. [link]
Venezuela:
"This follows the principle of national scientific independence, so that we do not depend on privately owned software. If knowledge does not have owners, then intellectual property is a trap set by neo-liberalism,” Venezuelan President Hugo Chavez said ... [link]
Ja vjerujem u to da bi vlade trebale koristiti open source (za one poslove za koje ima smisla). Ali, to što Kina, Kuba, Venezuela i Rusija prihvaćaju linux samo zato što je alternativa zapadnjački komercijalni software nije baš neki posebno jak argument (nama) korisnicima linuxa i open sourcea.

Dobar argument bi bio: Vlade bi ga trebale koristiti jer im je isplativije. Ne zbog ideoloških razloga.